#1. Kome se pripisuje ideja o ljetnom i zimskom računanju vremena, odnosno pomicanju kazaljki na satu? Time bi se, napisao je, uštedjelo na svijećama u večernjim satima.
#2. Koje godine je Europska unija odredila da se zadnju nedjelju u ožujku uzima kao početak, a zadnju nedjelju u listopadu kao završetak ljetnog računanja vremena?
#3. U kojoj se državi prvi put počelo koristiti ljetno računanje vremena? Bilo je to 1908.
#4. Kako se zove mjerna jedinica vremena, osnovna mjerna jedinica iz SI sustava, definirana je trajanjem 9.192.631.770 perioda zračenja, što odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnoga stanja cezijeva izotopa?
#5. Mehanički satovi postali su pouzdani primjenom mehaničkih oscilatora koji upravljaju ritmom sata. Koji znanstvenik je 1656. primijenio slobodno njihalo kao mehanički oscilator?
#6. Kako se zove vrlo precizan mehanički sat s oprugom koji se razvio nakon što je 1735. godine John Harrison izradio prototip sata s nemirnicom?
#7. Kako se naziva vodeni sat, antička naprava za mjerenje vremena s pomoću vode ili ulja, poznata još u starom Egiptu?
#8. Kad je predstavljen 1955. u Velikoj Britaniji, istaknuto je da je atomski sat najtočniji sat koji je čovjek stvorio. Na bazi kojeg kemijskog elementa radi?
#9. Za kojeg se izumitelja kaže da je najzaslužniji za masovnu proizvodnju satova? Prekretnica se dogodila 1867. godine, naravno u Švicarskoj.
#10. Koji znanstvenik je razvio teoriju njihala, što je omogućilo kasniji razvoj satova?